Piše: Alfred Šaina

Iako najavljen, nastavak članka od povijesti našega mesta (morda i budućega grada) morat će pričekat sledeći broj. Naime, va pasanen broje va ken smo pisali od nastanka naselja i prveh familiji ke su se nastanile va i okol zaseoka Matulji prišlo je i do nekeh nenamjerneh grešak za ke je dobro da se isprave dokla je aktualno.

Jako čuda judi je reagiralo vrlo pozitivno na navedenu temu i dalo podršku da se nastavi pisat od matujske povijesti. Kako nijedan nikad ne more znat se (osim par matujskeh izuzetki ki misle da se znaju, pozdravjan ih, usput) tako san i ja napisal ono ča san arival skupit kroz literaturu i usmena kazivanja. Ma, na moju sreću javila mi se je i dohtorica Marija (Mimi) Puharić ka već više od deset let marljivo i samozatajno skupja povjesnu građu i dela rodoslovlja stareh matujskeh familiji. Premića je beseda da san ostal iznenađen kad san videl količinu dokumentacije ku je naša dohtorica skupila i pedantno obradila. Nadajmo se da će ta materijal jedan dan poć vanka z njeje radne kamari da ga judi vide, a ča je i njoj želja.

I tako na predlog dohtorice Puharić rada san se prijel dela da pasani članak dopunin i ispravin, a ča se odnosi prvenstveno na popis familij i kućneh broji županije Matulji.

Kastavšćina je bila podeljena na zapadnu i istočnu ke su kašneje postale Općina Rukavac i označavana je z „R“ i Općina Halubje označavana z „H“. Općini su se sastojale od županij i va Kastavšćine ih je bilo ukupno 28. Kako smo već i spomenuli prvi popis stanovništva storen je 1723. leta, ali kako onda još ni bilo kućneh broji jako je teško, samo po prezimene pratit kade je ka familija bila nastanjena. Za vreme Marije Terezije okol 1775. leta uvedeni su kućni broji tako da se more puno lagje pratit rodoslovlja pojedineh matujskeh familiji.

Kućni broji za celu zapadnu Kastavšćinu (ili općinu Rukavac) počeli su negdere na granice današnjeh naselji Matulji i Pobri va zaseoke Principi (ne oneh pul Jurdanić), šli su prema Voleskemu i Opatije, pa onda zgorun prema Rukavcu, a finjevali su pul Rubeš z brojen 768. To je bila cela zapadna Kastavšćina ili Općina Rukavac. Županije ove općini bile su: Spinčići, Trinajstići, Jušići, Jurdanići, Puži, Zvoneća, Kućeli, Gornji Rukavac, Dolnji Rukavac, Bregi, Pobri, Perenići pa do 1834. leta Opatija i Škrbići (Volosko je bila posebna župa) Matulji i Rubeši. No, vrnimo se mi na našu županiju Matulji.

Prva kuća (broj 1) va županije Matulji bila je vlasništvo Andrije Matulja, a žena mu je bila Marta Krešina. To se prezime nalazi još jedino va Kastve, pa se pretpostavlja da je bila Kastavka. Ta se familija seli kašneje prema Kućelon.

Na broje dva je bila kuća Georga Matulje ki je zapisan va knjigah već 1729. leta. Va tu kuću se je priženila ženska  od Belić prezimena Kukurin.

Broj tri je opet Matulja i to Kancilerovi. Prvi se spominje  Antonius Matulja Kanciler rojen 1760 leta ki je bil kanciler (kancelar) za ovo područje. Njegova titula dala je obiteljski nadimak Kancilerovi. Inače titulu kancileri ukinuli su Frnacuzi kad su za vreme Napoleona okupirali ovi kraji. Familija Matulja se kašneje deli na kući 38 i 40 (kuća broj 3 nestaje) i to  su današnji rod Antonovi i Kancileri. Naime, Antonius Matulja imel je dva sina: Antona i Ivana. Ivanovi potomki zadržali su kućni nadimak Kancileri, a od Antona su potekli Antonovi. Prema temu, i Antonovi danaska moru reć da poteču od Kancileri. Kuća broj 38 va koj su bili Kancileri izgrađena je na lokacije današnjega mosta preko štriki na ceste za Kastav i ona je 1872. zrušena pak njin je va zamjenu storena kuća ka se i dan danas nalazi na raskršće za Kastav. Prva žena od Antona bila je Jankovićeva, ma ona je mlada umrla pa se on kašneje ženi za udovicu Perčić-Diraka. Ivanovi potomki se šire prema Kuku, tako da su si prezimena Matulja ki su na Kuke potomki prvega Kancilera.

Na broje četiri živi Katarina Baćić za ku se je oženil Trinajstić Širolić, ki je prišal od Trinajstić za zeta va familiju Baćić. Od njih poteču Trinajstić – Cirkulankini.

Na broje pet je familija Spinčić – Šimunić, a oni su isto od roda Matulja i to Matulja – Tominčić potomki Đurota Matulja rojenega 1763. leta oženjenega za Helenu Radetić. Njiha hćer se ženi za Mateta Spičića-Šimunicu od Spinčić, i po njimi gre potla familija Spinčić pul Matuj. Kada je ostal udovac ženi se za Katarinu Monjac – Neslan od Trinajstić.

Na broje šest je Slavić – Lovrišić, a na broje sedan je familija Valinčić ka se već 1743. leta spominje va jednen testamente. Današnji Trtnovičini su potomki teh Valinčići.

Na broje 8 ki je na lokacije starega grada su opet Matulja. Udovica Matulja se ženi za Andreta Puharića ki je od Puhari i si Puharići okol starega grada potječu od tega Andreta.

Na broje devet je Mate Baćić oženjen za Margaritu Matulja. Imeli su dosta dece ka su se raselila od Trinajstić do Bakra. Na broje deset su bili isto Baćić i to Ivinovi, a današnji Baćići pul Matuj potomci su s tega broja deset.

Daje gre opet Matulja i njihi sini  se žene za Marot i Komodan. Ta familija je dosta migrirala pa se ih najde se dole do Zadra.

Na broje 12 je isto familija Baćić va ku prihaja za zeta Alojzius Perčić s Kastva. Oni sele prema Voloskemu, ali na njiho mesto opet prihajaju Baćić.

Na broje 13 su Baćić – Mihovi, na 14   Baćić – Belac, na 15 Matulja – Tominkini, na 16 su Valinčići kamo je za nevestu prišla Katarina Milohna.

Na  broje sedamnaest osnovna familija je Valinčić – Brukvičar. Pretpostavlja se da su delali brukvice. Njiha hćer se ženi za Antoniusa Monjac – Neslanovega od Trinajstić i to se je prezime zadržalo do današnjeh dan na lokalitete blizu „centrali“.

Na broje osamnest je Srdoč – Marinčić i to Simon Srdoč – Marinčić i žena Helena Benaš, od Benaši, općina Halubje. Sin Andrej po ken gre daje cela loza bil je oženjen za Mariju Slavić Lovrišić z broja 6. Od te kući poteču Porobankini, Paganel na Kuke, Pepinovi, Cirkulankini…I kuća na broje 19 je Srdoč – Marinčić. Oni su povezani z Mišatovemi, Mandići pul Trinajstić itd.

Na broje 20 je Rubeša – Tertan. Prvi je zapisan Matias Rubeša ki je vjerovatno prišal na ovu lokaciju od Trtanj. Kašneje se tu javlja familija „Dukićevi na moste“.

Na broj 21 je familija Sinčić – Burin. Prvi spomeni familije Sinčić su pul Rubeš, od kuda sele Tometićen, pa Trinajstićen, a tek onda se prvi put spominje pul Matuj kad se jedan Sinčić 1775. ženi za Helenu Osojnak.

Na broje 22 je Ivan Ferlan oženjen za Mariju Črnčić z Rukavca. Umire bez potomki, a Marija se ženi za Josipa Zamlića Škofića, na broje 23 je Georgius Ferlan Škofić oženjen za Martu Šmarić.

Na broje 24 je Zamlić – Krivotić, a na 25 Andreas Zamlić. Ima ženu Martu Jelušić z Kastva i imaju sina Josipa. Oženil se je još tri puti i z semi je imel decu tako da se je familija jako raširila. Na 26 je Ivan Zamlić oženjen 1766. za Luciju Serdoč, a njihi potomki su Srdoči na Kuke. Matko Zamlić, oženjen za Mariju Dukić je na broje 27. S te kuće je bil i jedan pop, Vicenco Zamlić, ča je bilo jako štimano. Na broje 28 su Ivan i Mihael Zamlić. Mihael ni imel dece, a Ivan je imel Antona ki se je oženil va familiju Baćić. Kako ni imel muškega naslednika daje se rod nastavja pod prezimenon Baćić. Na 29 je Zamlić Ivan. On je imel dve hćeri. Jedna se ženi za Antoniusa Ferlana Belića, a druga Margareta za Vlah – Mizera. Na 30 su također Zamlići. Znači 7 kuć za redon su bili Zamlići. Na 31 je Ferlan-Fratrić. Dosta ih je bilo klesari, a njihi potomki danas su Frlani na Kuke. Na 32 i 33 su opet Frlani. Va kuću na broje 33 ka je ostala bez potomki prihajaju Milih – Lušijani. Broj 34 je opet Ferlan – Belac, a 35 Ferlan – Sardelica (vjerovatno je bil ribar). Imeli su samo jednu hćer ka se ženi za Ćikovića – Ćuka. Na broje 37 su Mandić – Matiško, a na 38 Ferlan – Matiško.

Evo i to bi bile te najstareje familije va županije Matulji, ka je pokrivala područje od današnjega starega grada do Frlanije. Većina stareh matujskeh familiji vuče koreni z oveh nabrojeneh, a kako se da i videt uglavnon su si i rodbinski povezani. Razume se to su podatki stari cirka 250 let. Čuda obiteljskeh nadimki se je zatrlo, a nastala su nova. Vreme ruši, vreme zida.

Činjenica da postoje rodoslovlja do 400 let stara, obrađena i dokumentirana zahvaljujući velemu trudu dohtorice Puharić i to ne samo za područje županije Matulji nego i za gotovo celu zapadnu Kastavšćinu vredna je sake pohvali. Ma, samo hvalit ni jako koristi. Nadan se da će i ovi članak potaknut nekega da se najdu primjereni uvjeti da se ova građa izloži i da na uvid sen onen ki išću svoji koreni. I ne samo rodoslovlja, nego i stari katastri na keh je na gotovo umjetnički način nacrtana saka kuća va pojedinoj županije. Za to kot i za se treba soldi. Ma, za ovakovu stvar ne rabi ih čuda, rabi lih no čuda voji. A, joh si ga juden ki pozabe čigovi i od kuda su.

Tekst prenesen iz Tramontane